božić za hrvatskim stolom: bakalar na Badnjak, purica s mlincima i fritule
Što se u Hrvatskoj jede 24. i 25. prosinca, kako se jelovnik razlikuje od Zagreba do Istre i Splita, i zašto je licitarsko srce na UNESCO-ovu popisu.
Ako blagdane provodite u Hrvatskoj, kod domaćina ili u apartmanu, dobro je znati da se jelovnik 24. i 25. prosinca potpuno razlikuje. Badnjak je dan ribe, Božić dan pečenja i kolača, a od Zagreba do Istre i Dalmacije svaka kuhinja ima svoju verziju.
badnjak: riba umjesto mesa
Za Badnjak (24. prosinca) u mnogim se obiteljima posti od mesa, pa na stol dolazi riba. Turistička zajednica grada Zagreba navodi da se u Zagrebu tada jede jadranska ili riječna riba, a po tradiciji i bakalar, čija priprema zna trajati i nekoliko dana.
Na obali je bakalar glavno jelo predbožićnog posta. Prema TZ Splita, Splićani ga najčešće rade kao brudet ili kao bakalar na bijelo. U Istri badnjačka večera tradicionalno znači bakalar na bijelo s pasuticama (domaćom tjesteninom), slane srdele i maneštru od slanutka, a obitelji nakon večere idu na polnoćku. U Splitu se na Badnjak na Prokurativama dijeli i besplatan bakalar, prvenstveno onima kojima je potreban.
Ako vas zanima kako izgleda blagdansko vrijeme na jugu, pogledajte i Advent u Dubrovniku 2026.
božić: purica s mlincima i kolači
Na sam Božić (25. prosinca) post je gotov. U Zagrebu se, prema gradskoj turističkoj zajednici, tradicionalno peče purica s mlincima (prilog od tankog suhog tijesta), a za desert dolaze orahnjača i makovnjača te sitni kolači. Uz to se piju vina iz zagrebačkog kraja i drugih hrvatskih regija. Ako ste u studenome probali mlado vino za Martinje, ovo je nastavak iste priče.
fritule, kroštule i licitari
Fritule su male pržene kuglice od tijesta, često s grožđicama. U Splitu se prodaju cijele godine, ali tople fritule na Badnjak smatraju se posebnim užitkom. U Istri su uz njih na blagdanskom stolu i kroštule, cukerančići i povetice, a kolače ćete naći i na adventskim sajmovima diljem poluotoka.
Na sjeveru je simbol blagdana licitar. Medičarski obrt sjeverne Hrvatske upisan je 2010. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prema Ministarstvu kulture, tijesto se radi od brašna, šećera, vode, sode bikarbone i začina, oblikuje u kalupima, peče, suši i boji jestivim bojama. Najčešći motiv je srce, ukrašeno ogledalcem ili stihovima.
što napraviti
- Ako vas domaćini pozovu na badnjačku večeru, ne očekujte meso. Toga dana u mnogim kućama jede se riba.
- Fritule probajte tople, odmah nakon prženja.
- Licitarsko srce zgodna je uspomena koja govori nešto o mjestu u kojem ste bili.
- U Splitu se na Božić i Novu godinu na Bačvicama igra picigin u hladnom moru. Možete se pridružiti ili gledati s obale.
- Radno vrijeme restorana i trgovina oko blagdana provjerite unaprijed, izravno kod njih.
Ako Božić dočekujete u glavnom gradu, u vodiču Advent u Zagrebu 2026. su datumi i lokacije.